Miodrag Borisavljević

 

 

 

Miodrag Borisavljević je poznati srpski pisac rođen u Užicu 1893. Bio je majstor ratnih priča i priča o fenomenima lova i ribolova. U Prvom svetskom ratu prešao je Albaniju i borio se na Solunskom frontu, a u Drugom je učestvovao sa čitavom porodicom.
Bio je svedok mnogih ratnih stradanja i razaranja. Sve to imalo je za posledicu da su ga kasnije kroz život progonile senke ratne prošlosti. Međutim, nekako je uspeo da im umakne na jednom mestu, a to je upravo na Dunavu kod Apatina, gde je bio dugogodišnji direktor Ribarske centrale. Na ovom mestu je u svojoj ribarskoj kući pronašao mir i utočiste nakon Drugog svetskog rata 1947. godine.

Lepota ovog mesta je opčinila ovog pisca i ovde je neometano mogao da se posveti svojim delima. Bajkovit krajolik je omogućio ovom čoveku da se pronađe u njemu. Iz njegovih dela nakon dolaska u Apatin zrači topla i iskrena ljubav prema prirodi, ljudima i životinjama.
Od objavljivanja prve Borisavljevićeve pripovetke “Ordonans” (1922) do pojave prve zbirke pripovedaka “Vukovi” (1951) prošlo je dvadeset devet godina. Slede zbirke pripovedaka: “Medu ljudima” (1956), “Zaboravljeni svet” (1958), “Na zemlji” (1961), “Iz podunavskih šuma” (1961), “Novele” (1969), “Svetlosti u tami” (1975), “Šumskim stazama” (1976) i “Izmedu dva sveta” (zajedno sa Stevanom Raickovicem, 1971).
U zbirci “Vukovi” Borisavljević obrađuje događaje iz Prvog svetskog rata. Osnovna piščeva poruka je da ratovi nikome ne donose sreću. Naprotiv, ratovi dehumanizuju ljude jer ih teraju da ubijaju da ne bi bili ubijeni ili da bi sopstvenu nesreću privremeno odgodili. U ostalim Borisavljevićevim zbirkama pripovedaka preovlađuju teme o svakodnevnom životu koji se odvija u prirodi, na obalama Dunava, u ritovima i priobalskim šumama. Iz ovih pripovedaka, kao i iz priča za decu, zrači topla i iskrena piščeva ljubav prema prirodi i običnim ljudima, prema domaćim i divljim životinjama.
Umro je 1978. godine.

Koliba Miodraga Borisavljevića na Dunavu kod Apatina - Lavač
 
Spomenik Miodragu Borisavljeviću podignut na mestu njegove kolibe